Ponovna uporaba otpada
Nakon razrade definicije i opisa problema javne politike, ovaj je dokument ispitao i ocijenio glavne alternative javne politike iz Europske Unije koje su u skladu s mjerama naglašenima u Okvirnoj direktivi o otpadu. Uloga je mreža ponovne uporabe i sprečavanja nastanka otpada apsolutno važna u alternativnom političkom scenariju jer stvara mogućnosti za lokalni razvoj (zeleni poslovi, lokalno gospodarstvo, socijalna integracija itd.), što je suprotno od drugih ekoloških rješenja koja nastoje opteretiti proračun poreznih obveznika ili vlasnika privatnih poduzeća. Međutim, u Europskoj Uniji centri za ponovnu uporabu rade pod drugačijim uvjetima nego rijetke inicijative ponovne uporabe u Hrvatskoj, a koje su opisane u ovom dokumentu. Glavna razlika proizlazi iz činjenice što u većini članica Europske Unije već postoje određeni ekonomski instrumenti, a Hrvatska još ovisi o jeftinom ili besplatnom radu odlagališta. Ekonomski instrumenti predstavljeni ovim dokumentom su porez na odlaganje otpada i ekološki bonusi kao glavni pokretači uspjeha održivosti aktivnosti za sprečavanje nastanka otpada. Ekološke koristi u kombinaciji s mogućnostima lokalnog razvoja čine sprečavanje nastanka otpada pravim rješenjem vrijednim provedbe na lokalnoj razini. Međutim, potrebna je politička potpora za ubrzavanje tih aktivnosti kako bi postale važan alat gospodarskog razvoja u Hrvatskoj. Trenutačno je svijest hrvatskih građana poprilično visoka i više od 78,7% ispitanih građana složilo se da sadašnji obrasci ponašanja vode svijet prema ekološkoj katastrofi, a istodobno je 87,2% suglasno kako političari ne čine mnogo kako bi zaštitili okoliš.
Osim uvođenja mjera već opisanih u prethodnim odlomcima, dodatni bi elementi sprečavanja nastanka otpada trebali postati konstantni, kao što je interaktivna edukacija građana o svim aspektima sprečavanja nastanka otpada (gdje i kako kupovati na ekološki prihvatljive načine, savjeti o odredištu svakoga neželjenog proizvoda itd.). Nekoliko je načina kako industriju potaknuti na racionalnije ponašanje, a jedan od njih je da i nacionalni programi sprečavanja nastanka otpada prepoznaju i uvedu poreze i/ili zabrane za određene proizvode koji se ne mogu obuhvatiti shemom ponovne uporabe (nepunjive baterije, nepovratna ambalaža za napitke, proizvodi od više materijala koji se ne mogu rastaviti ili reciklirati).
Stoga će kombinacija financijskih sredstava, zakona, informacija, poticaja, institucija i pružanja usluga izvesti Hrvatsku na pravi put kad je riječ o gospodarenju otpadom te stvoriti održivo gospodarstvo.
